VIJESTI


... Iz programa festivala

Objavljen program PFMF 2019.

11.03.2019.

Na povezici PROGRAM objavljen je program ovogodišnjeg Psycho Film & Media Festivala.
Prijave za sudjelovanje primamo do 13.03.2019., a registrirati se možete na linku za prijavu.

Betty Stojnić: Seks, film i psihoanaliza: međuodnos vizualne kulture, teorije i društene zbilje

06.03.2019.

Igrani filmovi predstavljaju neke od najraširenijih kulturnih proizvoda unutar suvremene medijske reprodukcije te sukldano tome oblikuju zajedničke imaginarije koje koristimo u tumačenju vlastitih iskustava, a i širih društvenih pojava. Seks i seksualnost su naročito zanimljiv predmet vizualne obrade te se zahvaljujući raznim pritiscima (vanjskim, unutarnjim, političkim, društveno-moralnim) prikazivanje seksa često odvija unutar matrice koja je istovremeno ograničavajuća, ali i podložna kreativnim umjetničkim „rješenjima“ (kao što su aluzije na seks kroz, npr., paljenje cigarete). Dakako, društveni tabui se neprekidno mijenjaju te je reprezentacija seksa obilježena problematikom širom od puke cenzure, već je riječ o kompleksnoj mreži pojedinačnih asocijacija, standardizirane estetike komercijalnog filma te prijemčivosti medijskih poruka određenim publikama. Odnosom seksa i filma najpodrobnije se bavi psihoanalitička teorija, dok se istovremeno javlja i izvjesno prisustvo psihoanalize u filmu. Iako je primjena psihoanalize unutar suvremene psihoterapije ograničena, odjeci njenih temeljnih stavki i dalje daleko sežu unutar kulturalne produkcije i teorije, naročito po pitanju seksualnosti i roda. Izlaganjem bi se nastojalo kroz razne filmske primjere ukazati na međuodnos ovih triju kategorija: seksa, igranog filma i psihoanalize. Način na koji se ovi međusobni utjecaji manifestiraju otvara općenitije pitanje cirkularnog odnosa između kulturne industrije, psihologije i srodnih disciplina te, u konačnici, prihvaćenih društvenih normi.

Maja Ogrizović, Damir Herega, Ivona Križić, Sandra Fabijanić i Sara Blažić: Predstavljanje projekta Film svima

06.03.2019.

Ciklus filmova prilagođenih gluhim i nagluhim osobama, prezentacija, projekcija i poziv na sudjelovanje.

Prof.dr.sc. Svjetlana Kolić Vehovec: Uvođenje suvremene tehnologije u učenje i poučavanje: Iskustva projekta e-Škole

06.03.2019.

Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) predstavlja neizbježan i sastavni dio suvremenog svijeta, isprepleten u gotovo svakom aspektu ljudskog života, pa je neizbježno uvođenje IKT-a i u formalno obrazovanje kako bi učenici stekli kompetencije nužne za 21. stoljeće. S druge strane, današnja djeca školske dobi ne mogu zamisliti svoj život bez pametnih telefona, tableta, računala i slično, pa uvođenje IKT-a u obrazovni sustav možemo smatrati i prilagodbom poučavanja potrebama učenika, ali i načinom njihovog motiviranja za učenje. Stoga je CARNET pokrenuo projekt e-Škole s ciljem jačanja kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje. U okviru projekta, 151 škola (101 OŠ i 50 SŠ) je opremljena različitim uređajima, a nastavnici su educirani za korištenje tih uređaja i različitih aplikacija u suvremenom pristupu učenju i poučavanju. Centar za primijenjenu psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci proveo je veliko istraživanje učinaka pilot projekta e-Škole u kojemu su ispitani učinci projekta na stavove, iskustva i kompetencije učenika, nastavnika i nenastavnog osoblja škola. U predavanju će biti prezentirane aktivnosti provedene u okviru projekta e-Škole i neki rezultati istraživanja učinaka toga projekta.

Dr.sc. Maja Mamula: Uloga medija u formiranju percepcije o nasilju nad ženama i femicidu – utjecaj na društvo i žrtve nasilja

06.03.2019.

Glavni cilj izlaganja je pružiti informacije o tome na koji način mediji utječu na oblikovanje stvarnosti o jednom od ključnih društvenih problema, kako njihov rad može utjecati na žrtvu nasilja, njenu obitelj, rad institucija, ali i društvo u cjelini. U okviru predavanja bit će predstavljene i smjernice za izvještavanje o nasilju nad ženama, koje je razvila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u okviru Medijskog kodeksa – vodiča za profesionalno i senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu. U okviru ovog izlaganja bit će predstavljena publikacija Analiza medijskog izvještavanja o slučajevima femicida 2012. – 2016. u kojoj su prikazani rezultati istraživanja o medijskim objavama u Jutarnjem listu, Večernjem listu i Slobodnoj Dalmaciji o ubojstvima žena u periodu od 2012. do 2016. godine. Također, bit će prikazan kratki dokumentarni film Žene, mediji, nasilje u kojem renomirani predstavnici/e medija, institucija i organizacija civilnog društva ukazuju na probleme izvještavanja o nasilju nad ženama i navode smjernice za kvalitetno i senzibilizirano izvještavanje.

Daniela Šincek: Seksting naš svagdašnji: seksualnost u digitalnom svijetu

06.03.2019.

Seksting je slanje, primanje (i prosljeđivanje) sekualno eksplicitnih poruka ili videa i fotografija. Fotografije ili videi koji se šalju u vizualnom sekstingu prikazuju bar jednog od sugovornika, a često ih upravo ta osoba i snimi, što ih razlikuje od pornografije. U adolescentskom razdoblju je očekivan interes za seksualnost i, općenito, nešto povećana sklonost rizičnom ponašanju te je teško očekivati da se vrijeme kad počinju sekstati pomakne, kod svih adolescenata, do odrasle dobi. Poznavanje i razumijevanje ovog ponašanja omogućuje prevenciju i smanjivanje negativnih posljedica. U odrasloj dobi seksting mijenja svoju funkciju i obilježja. U predavanju će se izložiti obilježja sekstinga, poput spomenutih dobnih, ali i spolnih razlika te različitih mogućih funkcija sekstinga u vezama različitih razina obvezivanja (od jednokratnih odnosa do brakova). Osim rizika koje proizlaze iz seksting, spomenut će se i mogućnosti sekstinga u poticanju privrženosti među partnerima, npr. u situacijama kada partnere dijeli prostorna udaljenost ili kada su usmjereni na rješavanje problema u vezama. Istraživanja odnosa sekstinga i zadovoljstva tijelom te motivacije i postizanja ciljeva u vezama su neke od tema novijih istraživanja u ovom području koja će biti spomenuta. Kao i druga ponašanja u okviru seksualnosti, za očekivati je da će seksting biti prisutan u čovjekovom životu, no tek treba biti sustavno istraživan.

Aleksanda Ličanin: Psihologija medija

06.03.2019.

Kada se (i ako se uopće) u javnosti raspravlja o medijima i njihovoj ulozi u društvu, nikada se ne čuje pitanje njihove samoregulacije, kolektivnih ugovora i statuta redakcija u koje bi trebala biti ugrađena, ne samo profesionalna, već i etička načela rada za javno dobro. Jer, novinarstvo jest javno dobro. Naime, samoregulacija jednog medija jednako je važna kao i uloga plasiranja vijesti, informiranja i educiranjakoje se događa kroz medije. Iako se u aktualnom vremenu ta uloga uvelike odmaknula od svoje paradigme i iako se pojavom građanskog novinarstva gubi najvažniji dio novinarstva kao poziva, postavlja se pitanje jesu li mediji zapravo produžena ruka onih koji donose odluke? Obraćaju li se mediji svojim sugestivnim najavama i naslovima donositeljima odluka ili publici? Zašto naslovi i najave dominantno nose negativne predznake? Zašto su sintaktički konstruirani tako da šokiraju, da zastrašuju i unaprijed sugeriraju zaključke? Jesu li mediji suodgovorni za moralnu eroziju društva? Jesu li urednici i novinari novog milenija, na općoj razini govoreći, kvalificirani za izvještavanje, komentiranje i analiziranje na odgovoran, uravnotežen i objektivan način? Jesu li pismeni u jezičnom i društveno-političkom smislu?

Ivana Ćosić Pregrad, Sena Puhovski: 'Should I say or should I go', radionica namijenjena psiholozima

06.03.2019.

Kroz razgovor i zajedničke aktivnosti prodiskutirat ćemo pitanja koja se odnose na poziciju psihologije i ulogu psihologa u javnom prostoru i načinu na koji psiholozi sudjeluju u raspravama vezanim uz društvene teme o kojima imamo u znanosti utemeljene spoznaje. Kako informiramo javnost i čime kao struka možemo doprinijeti u javnom prostoru? Je li šutnja također aktivnost? Biramo li šutnju ili je ona rezultat bespomoćnosti koju osjećamo? Voljeli bismo zajedničkim snagama doći do odgovora na pitanje što nam je potrebno, kao ljudima i kao psiholozima, da izađemo u javni prostor oko tema koje su u domeni naše struke i u situacijama kada smatramo da je takvo djelovanje upravo ono koje doprinosi kvaliteti života bilo pojedinaca ili zajednice.

Društvo psihologa Varaždin, Andreja Bogdan, Josipa Mrla, Petra Plantak: Kako nam mediji mogu pomoći u promociji struke?

06.03.2019.

Psiholozi će često konstatirati da ih (nas) nema dovoljno u medijima, da su nam mediji skloni samo u nekim situacijama kada se desilo nešto loše. Svatko ko je bio u prilici dati neko stručno mišljenje ili komentar povodom nekog događaja u medijima zna koliko je to profesionalno i etički zahtjevna situacija. Kako se u takvim situacijama snalazimo, jesmo li za njih dovoljno pripremljeni? Koliko kao struka vodimo računa da aktivnosti koje provodimo budu medijski „upotrebljive“ ? Jesmo li u stanju prezentirati sadržaje na način koji je prilagođen medijima? Kada će psiholozi postati brend? Društvo psihologa Varaždin organizator je Psihošpancira koji je dobro praćen od strane medija, tijekom godine objavljuje članke u Varaždinskim vijestima, ima radio emisije s psihološkim temama na Radiju 105. Na Okrugli stol poziva sve one koji su zainteresirani podijeliti svoja iskustva i kroz primjere iz prakse i suradnje s medijima analizirati načine kojima doprinosimo (ili odmažemo) struci.

Valentina Novak: Gaming - sport ili poremećaj?

06.03.2019.

Igranje videoigara je aktivnost brojnih, uglavnom mladih ljudi, i kao takav postaje aktualna tema za sagledavanje pozitivnih i negativnih strana. S jedne strane profesionalci zarađuju više stotina tisuća dolara na turnirima, streamu te od sponzora, dok je s druge strane WHO organizacija proglasila ovisnost o videoigrama dijagnozom u MKB-u. Kada je gaming karijera, a kada poremećaj koji zahtijeva stručnu pomoć? Upravo o pokazateljima jednog i drugog bit će riječi na ovom predavanju.

Eva Brlek: Utjecaj medija na mozak u razvoju

06.03.2019.

U suvremenom svijetu svakodnevno smo okruženi različitim elektroničkim medijima. Oni također preuzimaju sve veću ulogu u obiteljskom okruženju, ali i u odgojno-obrazovnoj i edukacijsko rehabilitacijskoj paradigmi. Gledanje u ekrane počinje od samog rođenja djeteta, te se broj sati provedenih ispred ekrana povećava s dobi djeteta. Elektronički mediji imaju različite utjecaje na naše osjetilne sustave posebice u najranijoj dobi, najveći utjecaj je kroz auditivni i vizualni sustav. Kako i u kojoj mjeri mediji utjeću na razvoj djece, kada mogu biti štetni a kada poticajni za razvoj, neka su od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovore.

PRIJAVA SKUPA ZA USAVRŠAVANJE PSIHOLOGA

22.02.2019.

II. Psycho Film & Media Festival prijavljen je Povjerenstvu za stručno usavršavanje Hrvatske psihološke komore kao dvodnevni stručni skup.


PSYCHO FILM & MEDIA FESTIVAL © Sva prava pridržana. 2019.